Ukoliko već imate instaliranu sondu raspitajte se kod prodavatelja o kompatibilnosti Vaše sonde sa novim ciljanim uređajem/uređajima jer se na taj način isto može uštedjeti. Da li kupiti uređaj sa ekranom u boji ili ne? Na ovo pitanje je dosta teško odgovoriti zbog toga što je previše individualno. Općenito govoreći u današnja vremena kod ekrana u boji dijagonale 127mm (5 inch) rezolucija od 320x240 piksela je neki minimalni standard, sve ispod toga je previše zrnata slika. Manje rezolucije su «dopustive» samo kod još manjih ekrana. Kod monokromatskih ekrana iste dijagonale neki minimum rezolucije bi bio 240x240 piksela. Za primjenu na slatkim vodama probao bih naći još bolju rezoluciju od ovih spomenutih kao minimum.

Kod manjih ekrana vrijede malo drugačija pravila, ali prema mnogim izjavama koje smo mogli čuti kupci će prije žrtvovati boju na ekranu nego rezoluciju ukoliko im je novi uređaj ugrađen ispod nadkabine ili u kabini (znači nije baš direktno izložen suncu). Ovdje će se pokušati dati neke opće smjernice oko odabira, ali je konačna odluka individualna.

Ekrani

Fishfinderi prikazuju informacije na grafičkom zaslonu (display-u). Nekad su se informacije mogle vidjeti na zaslonima fishfindera sa CRT (Cathode Ray Tube) ekranima sa katodnom cijevi. Danas, je to vrlo rijetko moguće jer su spomenute CRT ekrane cjelovito istisnuli LCD ekrani  (Liquid Crystal Display) odnosno ekrani sa tekućim kristalom. Primjenom LCD tehnologije uređaju su kompaktnije izvedbe, bolje rezolucije, šireg kuta gledanja i manje potrošnje.

Još uvijek fishfindere se može podijeliti prema vrsti ekrana i to na:

• FSTN (Film Super Twisted Nematic) odnosno monokromatske i
• TFT (Thin Film Transistor) odnosno ekrane u boji.

Film Compensated STN (FSTN) i TFT su LCD tehnologije koje se danas u velikoj mjeri koriste iako to ne mora biti slučaj, ali ipak ove dvije tehnologije su za sada u najvišoj primjeni kod brodskih elektroničkih uređaja općenito pa tako i kod fishfindera.

U boji ili crno-bijeli

Za sada u nekom rasponu cijena, moglo bi se reći, vječna dilema. Ekrani u boji već pomalo potpuno istiskuju sa tržišta monokromatske ekrane, osobito kod većih i snažnijih uređaja, međutim u ponudi malih fishfindera još uvijek to nije moguće. Danas, mali i jeftiniji monokromatski fishfinderi ipak nude iste analogne karakteristike (izlazna snaga, osjetljivost, veličina i rezolucija ekrana….) uz nižu cijenu koštanja uspoređujući sa uređajem iste klase sa ekranom u boji.

Osim toga, današnji monokromatski ekrani se lakše čitaju pri dnevnoj svjetlosti nego sa vlastitim osvjetljenjem. Imaju i do 16 razina sive boje i različite načine prikaza tako da složena slika na ekranu izgleda vrlo kvalitetno. Osnovna mana im je uži kut gledanja nego kod ekrana u boji, ali ukoliko je postolje monokromatskog uređaja okretno i lako podesivo u tijeku rada sa uređajem ovo i ne mora biti problem.
Dakle, ukoliko se odlučujete na kupnju «monokromatike» odnosno kako se većinom zna reći «crno-bijelog» uređaja pogledajte kakav kontrast nudi taj uređaj i u kojim granicama se sami kontrast može namještati. Ako je to moguće probajte vidjeti kako izgleda ekran pri dnevnom svjetlu jer se jedino na taj način može otkriti prava vrijednost ekrana. Ako namjeravate ugraditi fishfinder ispod nadkabine (a to je u većini slučajeva tako) monokromatski fishfinder dolazi u ozbiljno razmatranje jer primjerice za uređaj iste klase u boji morate potrošiti za oko 30 pa do i 40% više! Stoga, se može sa sigurnošću utvrditi da još uvijek monokromatski fishfinderi nude najbolji odnos plaćeno/dobiveno za ribolovca u mnogim primjenama. Najčešći kupci monokromatskih fishfindera su ribolovci koji dulje vrijeme provode na moru, traže detaljnu podvodnu sliku, mogu ugraditi uređaj na način da je ipak malo zaštičen od izravnog udara sunčevih zraka, a nemaju ili nisu voljni za fishfinder u boji odvajati ponekad i skoro duplo veći novac.

Ukratko, uređaj istih karakteristika sa ekranom u boji je bolji, ali i dosta skuplji. Dobar monokromatski fishfinder može prikazati većinom sve što može i onaj u boji, ali je potrebno nešto dulje vrijeme da naučite raspoznavati stvari na ekranu. Primjerice ukoliko su na raspolaganju fishfinderi istog kuta zračenja, iste dijagonale ekrana (recimo 5 inča jer je to neki standard), jedan je u boji ali rezolucije 160x160, a ceno bijeli je rezolucije 320x320 je bih prije uzeo crno bijeli. Znači žrtvovao bi boju za znatno bolju rezoluciju.
 
Novi TFT LCD fishfinderi u boji sa ekranom dijagonale 127mm (5 inch) standardizirano se mogu naći u rezolucijama od 320x240, 480x480 i 640x480 (VGA rezolucija) gdje najmanja rezolucija u pravilu znači i najnižu cijenu. Međutim ponekad će proizvođači «skinuti» možda neku bitnu karakteristiku u ponudi uređaja sa najboljim ekranom, tako se preporučuje pažljivo proučiti sve karakteristike jer je ona bitna (u nekom specifičnom slučaju) baš važna za rad. Primjerice, moguće je naći superioran ekran, ali i sa single-beam i sa dual-beam zračenjima, a možda je način zračenja novom korisniku bitan, (želi dual-beam zračenje i kupi single-beam jer je taj uređaj nešto jeftiniji, ili pak kupi dual-beam ali izlazne snage manje od 200W, jer mu se neki model od 500W učinio skupljim, ili pak na kraju krajeva kupi uređaj bez hrvatskog jezika, a možda je baš to korisniku dosta bitno). Dakle, savjetuje se dobro pregledati sve karakteristike. Najbolje je da sebi napišete na papir kakav bi novi uređaj otprilike trebao biti i onda od prodavaonice do prodavaonice.

Današnji Link ka navedenom sajtu je zabranjen zbog neizmirenih obaveza prema forumufinderi imaju ekrane u boji koji su čitljivi u širokom kutu gledanja, iamju oštar i jasan prikaz i po jakom sunčanom vremenu, što je unazad 5 godina bilo nemoguće. Gore na slici se vidi ekran uređaja koji je direktno izložen udaru jakih sunčevih zraka. Svakako je ovaj ekran bolji i jasniji od svih monokromatskih ekrana, ali da li se za njega isplati dati gotovo 35% više para!? Sigurno da, ali jedino ukoliko ih imate.

Slatkovodnim ribolovcima izlazna snaga po meni i nije toliko bitna jer su prijemnici fishfindera u određenoj seriji fishfindera više-manje isti. Što znači da onaj od 200W koristi isti prijamnik kao i onaj od 500W. Kako se u gotovo svim modernijim fishfinderima izlazna snaga automatski "šalta" prema jakosti odraza korisnik koji praktički čitav vijek koristi fishfinder od 500W vjerojatno nikad nije radio sa 500W već većinom sa 100-200W jer upotrebljava fishfinder na dubinama od 20m ili manje!. Veća izlazna snaga je dobra za veće dubine i za izdignuti koristan signal iz pojačanog šuma, a pojačani šum se stvara uglavnom pri većim brzinama broda (glisiranje). Mislim da je ovo mnogima od Vas nepotrebno.

Dakle, za sada smo na dovoljnoj izlaznoj snazi od 200-300W (amo reći okvirno za slatkovodnu primjenu), prije viša crno-bijela rezolucija nego niska rezolucija u boji i prije dual-beam nego single beam, odnosno bolje imati što širi kut ali sa više zraka, a ne široki kut sa jednom zrakom.

Usporedba

Kupnja se u principu svodi na sistem eliminacije. Uređaji se eliminiraju usporedbom, nakon razgovora sa prijateljima, prodavateljima ili pak čitanja nekih članaka na Internetu. Sve ovo je OK, ali ipak se savjetuje uživo pogledati uređaj makar i u simulacijskom načinu rada.

Evo nekih savjeta prilikom uspoređivanja konkurentskih proizvoda:
·   Usporedbu uređaja morate vršiti u istoj klasi. Veći ekrani su naravno bolji od manjih jer se može više toga vidjeti odjednom te ima više mjesta za podijeljene kombinirane prikaze, brojčane podatke…,
·   Kada uspoređujete dva uređaja, prvo usporedbu počnite vršiti prema ekranu jer je ekran najskuplja stavka u proizvodnji uređaja pa onda ide ostalo,
·   Ako je hrvatski software toliko bitan, onda odmah pitajte za to,
·   Uspoređujte dva ekrana iste rezolucije i veličine, nakon toga pitajte za način zračenja (dual-beam, single-beam….), te za izlaznu snagu. Kod izlazne snage morate usporedbu vršiti ili preko RMS (root mean square) snage ili preko PP snage, a ne «jedna ova, a druga ona». Neki proizvođači izražavaju svoje karakteristike samo preko PP (peak to peak) snage pa se onda izlazna snaga čini velikom, stoga bi se trebalo obratiti pažnju pri kompariranju izlaznih snaga. Uglavnom kompariranje međusobnih RMS snaga čini se najpravilnijim,
·   Kutovi zračenja su isto različito navedeni između raznih proizvođača, a dosta prodavatelja možda to čak i ne zna, pa se preporučuje saznati od nekoga tko zna. Primjerice neki proizvođači navode (mjere) svoje kutove zračenja na –3dB, neki na –6dB, a neki na –10dB. Stoga se ovi kutovi na -10dB mogu činiti širim!?. Ako je kut zračenja toliko bitan budućem korisniku, preporučuje se popričati o tome negdje gdje Vam to netko može objasniti jer se o kutu zračenja fishfindera zaista dosta može pisati, te bi izašli iz osnovne teme članka,


·   Mehanički dio fishfindera također može biti bitan. Ukoliko namjeravate fiksno ugraditi novi uređaj (ugradnja «ukopavanjem» u brodsku komadnu ploču; obično se naziva «In-dash ugradnja») pažljivije proučite dimenzije. Pri ovome nemojte zaboraviti i dubinu uređaja zajedno sa konektorima jer ponekad iza uređaja odnosno iza brodske ploče nema baš dovoljno mjesta. Dosta puta proizvođači nude uz standardnu ugradnju na nosač i «In-dash» ugradnju u isporuci, ali ponekad i kao opciju, tako da se dobro raspitati o cijeni ovih eventualno potrebnih opcija,
·   Pogledajte kako je izveden nosač odnosno postolje uređaja. Da li se lako mogu namještati kutovi gledanja u tijeku rada i da li je uređaj lako skinuti sa broda i ponijeti ga sa sobom, te da li kablovi ostanu «visiti» kad odnesete uređaj. Pitajte za cijenu eventualne zaštite konektora koji ostaju izloženi morskom okružju kad je uređaj skinut,
·   Ako želite montirati sonder na brži brod i sondirati pri većim brzinama pogledajte oblik krmene sonde (ako morate sondu ugraditi na krmeno zrcalo), pogledajte kako je riješen nosač sonde, a ako želite lijepiti ili pak probiti brod raspitajte se o cijenama ovih sondi jer ovo sve zajedno čini investiciju,
·   Raspitajte se o jamstvenom roku proizvoda. Naime, većina prodavatelja nudi jamstveni rok od dvije godine na ovakvu vrstu robe prema zahtjevima EU, međutim to kod nas još nije obveza, stoga pitajte o tome,
·   Mnogi ribolovci imaju potrebu premještati fishfinder iz kabine na krmu u svrhu lakšeg praćenja ekrana pri panulavanju ili pri polaganju parangala. Neki proizvođači dodatni pribor za ovakvu izvedbu imaju u ponudi, ali neki i ne. Osim toga neki žele prebaciti svoj fishfinder u kaić za potrebe lova «u vali». Ukoliko Vam je ovo bitno raspitajte se o vrijednosti dodatnog pribora i o mogućnosti ovakvih instalacija.
·   Ukoliko namjeravate svoj novi fishfinder nadograditi u budućnosti sa nekom od opcija, pitajte za podršku, cijenu i dostupnost željenih opcija (GPS, barometar, spoj na dodatnu sondu, repeater ekran, spoj na PC, NMEA 0183, NMEA 2000, Ethernet….)

Nešto više o rezoluciji fishfindera

Što se tiče rezolucije ekrana dovoljno je reći da viša rezolucija donosi bolju sliku, odnosno detaljniju sliku. Rezolucija se mjeri sa količinom broja elementarnih točkica na ekranu. Elementarna točka na ekranu naziva se piksel. Što više piksela, bolja slika. Rezolucija se iskazuje sa dva broja. Prvi broj predstavlja broj okomitih piksela, a drugi broj vodoravnih. Tako primjerice kod ekrana od 320x240 piksela ono «320» znači broj okomitih piksela na ekranu, a «240» broj vodoravnih piksela. Kod fishfindera, više pažnje se obraća vertikalnoj rezoluciji odnosno okomitim pikselima jer, uz još neke druge parametre, vertikalna rezolucija utječe na razlučivanje podvodnih objekata odnosno sposobnost uređaja da odvojeno prikaže podvodne objekte koji su blizu jedan drugoga. Što je vertikalna rezolucija viša, fishfinder bi trebao bolje razlučivati objekte.

Ovdje se može spomenuti i da će odvajanje objekata uz dno biti bolje ukoliko je ova rezolucija viša. Drugi broj predstavlja vodoravne piksele odnosno horizontalnu rezoluciju. Horizontalna rezolucija određuje koliko će vremena odrazi ostati prikazani na ekranu što može biti korisno pri «sondiranju» na većim brzinama broda. Osim toga više piksela po kvadratnom centimetru ekrana znači i boljusliku, odnosno više detalja u odrazu ribe, plova sitne ribe i strukture dna. Kako se može vidjeti iz izloženog potrebno je rezoluciju komparirati po površini ekrana. Ekran od 320x240 i dijagonale od 5 inča ima manju odnosno lošiju rezoluciju od ekrana 320x240 dijagonale 3,5 inča.

Još neke «To Moram Imati» stvari

Kako stvarno uređaj radi kao jedan fishfinder-sistem zaista će se teško vidjeti iz karakteristika, prospekta ili čak i simulatora. Međutim pažljivim pregledavanjem ovog spomenutog ipak se može dosta toga zaključiti. Pri ovome se većinom misli na software za analizu odraza i općenito vjernost prikaza odraza. Što se tiče prikaza informacija i nekih software-skih mogućnosti uređaja koje mogu biti vrlo bitne novom korisniku one se mogu vidjeti pogotovo ukoliko je uređaj uključen u prodavaonici ili na Sajmu pa je moguće po uređaj malo «čačkati».
Evo nekih korisnih funkcija za razmatranje pri kupnju fishfindera:

·   mogućnost prilagodbe brojčanih podataka; primjerice, nekome je na fishfinder prikazu od osobite važnosti pratiti kurs, brzinu, temperaturu i dubinu odjednom, a nekima je (većinom panulašima) bitna samo dubina i brzina (pretpostavlja se da je na fishfinder spojen GPS) Neki tipovi uređaja nemaju ovu mogućnost, stoga je važno znati na koji način se mogu korisnički prilagoditi brojčani podaci na fishfinderu,

Mnogi korisnici fishfindera u mnogim slučajevima žele vidjeti glavne brojčane podatke (osobito trenutnu dubinu) sa nešto veće udaljenosti. Zbog toga proizvođači nude u svojim software-ima prikaze sa uvećanim brojkama. Različiti proizvođači nude (ili ne nude) različita rješenja. Pogledajte (ukoliko je to bitno) na koji način možete uvećati podatke na ekranu

·   jednostavnost rukovanja; je relativan pojam. Netko ne traži prijevod hrvatskog software-a jer se već dobro služi engleskim, a nekome je baš to možda bitno. Međutim, jednostavnost rukovanja ne obuhvaća samo hrvatski software. Svi fishfinderi prikazuju informacije putem različitih prikaza. Prikazi su ne engleskom «View», tako da neki fishfinderi imaju posebno tipku za mijenjanje ovih prikaza.

Tipka se obično naziva ili «View» ili «Page». Osim toga ovo «šaltanje» prikaza kod mnogih uređaja određuje se takozvanim «soft-tipkama». To su one tipke kojima software uređaja za različite prikaze dodjeljuje različite funkcije. Može se zaključiti da primjerice uređaj sa 4 soft-tipke plus standardne tipke može imati veći broj tipki. Ovo može izazvati nelagodu kod potencijalnog korisnika misleći da je uređaj težak za rukovanje, ali to nije tako. Uglavnom, broj tipki, hrvatski prijevod software i možda nešto treće ne mora određivati stupanj jednostavnosti rukovanja uređajem, već je bitno kako su određene funkcije posložene u korisničkom softwareu odnosno kako je on organiziran. Moguće je da naiđete na uređaj sa samo tri tipke, a da on bude teži za rukovanje jer za aktivirati neku funkciju treba duboko ući u izbornike uređaja, naspram toga da je moguće za tako nešto pritisnuti samo jednu tipku?
·   Dual-beam prednosti/nedostaci; i ovo je također jedna od vječnih dilema. Dual-beam fishfinderi su u principu skuplji, ali kod nekih primjena su nepotrebni. Uglavnom bitno je znati da je sa dual-beam fishfinderom osigurano veće i šire područje pokrivanja, ali i pojava previše šuma na ekranu. Preširoko područje pokrivanja ponekad može biti zbunjujuće jer se sa dual-beam fishfinderima pokriva područje jednako trenutnoj dubini. Ovo znači da ukoliko se ribari na 70m dubine, područje pokrivanja po dnu je 45m od svake strane osi sonde. Znači, područje je golemo. U jednom takvom području fishfinder mora konvertirati jedan golemi 3D prostor u 2D sliku na ekranu. Pošto je dijagram zračenja oblika stožca i zbog ove spomenute konverzije mnogi detalji (osobito pri dnu) će biti maskirani odnosno nevidljivi za fishfinder jer se objekti od interesa nalaze u takozvanoj mrtvoj zoni. Dakle, za određene načine ribolova možda je dovoljan single-beam fishfinder sa užom i preciznijom zrakom. Stoga se savjetuje kod kupnje dual-beam fishfindera provjeriti da li je moguć prikaz u razdvojenim poljima odjednom na ekranu. U jednom polju je viša u jednom niža frekvencija. Dobro je da se svaku posebno može «raširiti» preko cijelog ekrana, a dobro je i obje odjednom gledati preklopljeno preko cijelog ekrana u takozvanom bledirajućem ili mix modu, uglavnom kako tko voli i kako to trenutna situacija nalaže,

Po meni je vrlo bitno imati prikaz sa razdvojenim poljima kod dual-beam fishfindera jer je lakše običnim kompariranjem otkriti neku mrtvu zonu. Dual-beam je popularniji kod slatkovodnih ribolovaca jer se kod ove primjene radi na vrlo malim dubinama te se uža zraka (tipično frekv. 200 KHz) i nema vremena (dubine) za razviti se u neko veće područje. Zbog toga se uzima u obzir nabavka dual-beam sonara koji osigurava veće područje pokrivanja. Primjerice uža zraka na 5m dubine pokriva po dvu krug promjera oko 1,5m dok dual-beam pokriva krug promjera oko 5m što je velika razlika. Širom zrakom se može prije naći zanimljiva struktura, u koristeći usku zraku može se finije namjestiti. Na kraju krajeva sa širokom zrakom će se lakše "izvući" odrazi u obliku bumeranga ili lukova koji većinom predstavljaju ribu.

·   Način rada; ta početnike je izuzetno bitan rad u automatskom modu, ali trebala bi postojati mogućnost i totalno ručnog načina rada. Ručni način rada vole iskusniji korisnici međutim neki tipovi fishfindera ne dozvoljavaju cjelovitu ručnu kontrolu,
·   Veličina brojki; možda ćete u nekim situacijama poželjeti gledati fishfinder sa veće udaljenosti (primjerice sa krme) tako da je zgodno da se brojke mogu uvećati a da se pri tom ne izgubi rezolucija,
·   Zoom može biti bitan za mnoge načine ribolova i u mnogim situacijama. Omogućuje fokusiranje na određeno podvodno područje na određenim pojasima dubine u svrhu detaljnije slike ozračenih podvodnih ciljeva i/ili podvodnih struktura. Zoom-ovi x2, v4, x6 i x8 su poprilično standardni,

Na slici gore se vidi prikaz automatskog zooma kod uređaja Humminbird Matrix 17x. Kod ovog uređaja automatski zoom je prikaz koji je podijeljen u dva polja. Desnu trećinu ekrana zauzima polje normalnog odnosno standardnog prikaza fishfindera gdje je polje zoom-a koje je u preostale dvije trećine ekrana omeđeno pravokutnikom. Kako se konfiguracija dna mijenja ovaj pravokutnik se automatski pomiče gore-dolje kao što se pomiču gornja i donja granica zooma. U primjeru sa slike gornja granica je trenutno 6m, a donja 14m. Nivo zoomiranja je namješten na x2. Ukoliko se rafi sa fishfinderom na malim dubinama do 5-6m ova funkcija i nije toliko bitna, ali na primjerice već 10m ju je zgodno imati. Ja osobno je dosta koristim u morskoj primjeni. Po meni, osobito je bitno imati ovaj omeđeni pravokutnik na desnoj strani ekrana kao i polje običnog sonder prikaza jer se može dogoditi da propustiš neki bitan odraz iznad zooma, a ako nemaš ovo polje onada ga nećeš vidjeti. Automatski zoom je kod različitih proizvođača različito rješen stoga je dobro pogledati da li zoom (ako ga se već želi imati) radi na način koji Vama odgovara. Bitno je također (barem meni) da se može i ručno zoomirati što znači proizvoljno mijenjati gornju i donju granicu dubine tako da se može osmatrati samo određeni "komad" vodenog prostora. Ovo je dosta bitno kod jigginga jer se može vjernije osmatrati vlastita varalica na ekranu sa svakim potezom ruke, a i sve ono što se oko varalice događa.

·   Funkcije Bottom discrimation, Bottom Lock i WhiteLine su bitne za ribolovce kojima jedno od veće važnosti. Ove funkcije pomažu lakšoj ocijeni u sastavu dna, automatski uvećavaju područje uz dno i odvajaju objekte nisko uz dno ili na dnu od samog dna,

Bottom disc., (razlučivanje uz dno) prikaz sa profesionalnog SIMRAD soundera. Donje polje "ravna" dno i prikazuje 6m od dna prema gore. Ovako namješteno ribar traži ribu uz dno. Zbog toga je uključena samo uska zraka od 200 KHz. Traženje je na dubini od 46m. Ovaj sounder je sposoban za totalno ručni ali i totalno automatski rad. U gornjem lijevom kutu može se vidjeti da uređaj koji imače može raditi sa 1000W RMS u automatici (simbol "A-" označava automatsko namještanje parametara, u ovom slučaju izlazne snage i duljine impulsa) ovdje radi sa 100W (čak na 46m, te se ovdje može uvjeriti o onome što sam prije pisao u vezi snage) te da mu je automatika namjestila duljinu impulsa na srednju veličinu (MEDIUM).
Ovdje se može vidjeti i da ovaj uređaj koristi samo 12 boja za stvaranje svoje slike iako ima "SHARP" ekran koji može prikazati 65000 boja.

·   Funkcija Scroll Speed (Chart Speed) kontrolira brzinu pomicanja slike na ekranu fishfindera, odnosno koliko dugo će određeni cilj ostati na ekranu. Samim tim može se zaključiti da je sa namještanjem ove funkcije lakše dobiti vjerniju sliku profila dna. Mnogi napredniji korisnici uspješno koriste ovu funkciju pri panulavanju. Neki fishfinderi ne mogu dovoljno sliku ubrzati te na taj način smanjuju brzinu osvježavanja fishfinder slike, stoga se može reći da ne mogu uhvatiti prikaz u virtualno realnom vremenu. Zbog ovoga je moguće da se korisnik neće moći točno pozicionirati iznad željene konfiguracije dna, niti će moći vjerno promatrati svoje mamce. Stoga provjerite koliko je moguće ubrzati i usporiti sliku na ekranu i koliko se pri tom izgubi na kvaliteti slike,  
·   Spoj na GPS; spajanjem uređaja na GPS mnogi fishfinderi imaju sposobnost memorirati poziciju iz prikaza sondera (takozvana podvodna pozicija) što je dosta vrijedna karakteristika, te ukoliko imate GPS na brodu ili ga namjeravate kupiti možete se raspitati o ovoj funkciji.

Za kraj

Kao što je već rečeno u ovom članku odabir fishfindera je individualan i ovdje se samo nastojalo pomoći pri kupnji. Savjetuje se također pitati prijatelje i poznanike i čuti različita mišljenja. Svatko ima svoj način ribolova i svoje potrebe te je nemoguće znati što je svakom pojedincu bitno. Ovdja je navedeno dosta toga, ali iz ovoga teksta svatko bi posebno trebao «izvući» ono što je njemu bitno.
http://vukovisadunava.com/sonari-67/vodic-za-kupnju-fishfindera-sonara/30/

HUMMINBIRD DOWN IMAGING
Ponekad, da bi ulovili ribu, ne samo da morate misliti kao ona, nego i vidjeti kao ona. Provjerite iz riblje perspektive što se događa ispod Vašeg plovila uz Humminbird® Down Imaging®.
Ove nevjerojatne slike stvorene su zvučnim valovima visoke frekvencije odaslanim u ultra tankim dijelovima. Sonar povrat tih valova stvara “portret”. Dok patrolirate vodom, vidjet ćete ribu, grebene, drvo, grmlje, kamenje i druge strukture sa zapanjujućim detaljima.

ŠTO JE DOWN IMAGING
Detaljne Down Imaging slike stvorene su zvučnim valovima visoke frekvencije odaslanim u ultra tankim dijelovima.
Sonar povrat tih valova stvara snimak onoga što je ispod Vašeg plovila.

DOWN IMAGING / SIDE IMAGING

Potpuni pogled od 180 stupnjeva. Down Imaging pruža nevjerojatne detalje ispod Vašeg plovila dok se Side Imaging® pruža 240 stopa s obje strane Vašeg plovila. Niste nikad vidjeli ništa slično.

DOWN IMAGING / KARTE

Koristite split screen opciju kako biste vidjeli karte jezera istovremeno s Down Imaging sonarom.

SPLIT SCREEN

Gledajte više Humminbird sonar tehnika odjednom za kompletnu sliku. Ovdje, možemo vidjeti ovu olupinu iz više kuteva za optimalnu prezentaciju mamca.

Detaljna perspektiva na podvodni svijet od 180 stupnjeva uz izvrsni Humminbird® Side Imaging®.
U trenutku ultra tanka zraka skenira područje čak do 240 stopa lijevo i desno od lokacije Vašeg plovila – za totalnu pokrivenost do 480 stopa. Povratna slika za svaki dio je onda dodana slikama koje su načinjene tik prije i nakon kako bi se stvorio nevjerojatan pogled na dno jezera. Zatim možete povećati detalje slike zoom opcijom ili označiti GPS lokaciju obećavajućih zaklona ili struktura na zaslonu.

Side Imaging zrake visoke frekvencije otkrivaju strukture, zaklon i konturne promjene kristalnom jasnoćom. Slike su toliko stvarne da ćete možda pomisliti da je riječ o kameri, ali nije, stoga nije bitno koliko je mutna voda.

KAKO OČITAVATI SIDE IMAGING

Shvaćanje nekoliko jednostavnih koncepata će Vam pomoći da shvatite detaljne slike koje proizvodi Humminbird Side Imaging te Vas učiniti gospodarom jezerskog ili morskog dna. Usporedite sliku i dijagram da Vam pomogne vizualizirati kako SIde Imaging radi. Uključili smo nekoliko oznaka kako bi Vam objasnili što vidite. Zapamtite, Side Imaging je povijest onoga pored čega ste Već prošli.

A-Lokacija plovila
Pozicija Vašeg plovila u odnosu na sliku na zaslonu. Slika na zaslonu je povijest onoga pored čega ste Već prošli.
B- Vodeni stupac
Tamno plavo područje prikazuje strukture, zaklon i aktivnosti između površine i dna jezera.
C- Profil dna
Otkriva dubinu i reljef direktno ispod putanje Vašeg plovila.
D- Ravni reljef
Neutralni tonovi plave predstavljaju ravni teren.
E- Padajući reljef
Tamni tonovi plave predstavljaju padine.
F-Uzdižući teren
Svijetliji tonovi plave tipično prikazuju teren koji se uzdiže od dna. Ponekad se iznimno tvrda dna prikazuju u blijeđoj nijansi.
G- Klada na dnu
Skraćene horizontalne sjene upućuju na zakln vrlo blizu dna jezera. Nagib sjene upućuje na orijentaciju klade.
H- Uspravno drvo
Predmeti koji stoje na dnu direktno ispod plovila bit će prikazani u vodenom stupcu. Strukture s lijeva i s desna od plovila bit će prikazane kao jasno definirani svijetli oblici usporedno s tamnom sonar “sjenom”. Ovakvu sjenu ne uzrokuje svjetlo; ona je manjak sonarskog povrata jer je predmet već reflektirao sonarsku energiju. Generalno, duge sjene upućuju na visok predmet, a male na nizak. Važno je napomenuti kako će Vam sjena često više kazati o predmetu nego primarna sonarska refleksija.

VIZUALIZIRAJTE SIDE IMAGING

Reading the image produced by Humminbird Side Imaging is easy. Simply visualize the screen folded in half down the middle (behind the boat). Then, fold the image again at the lowest point of the water column. The dark blue area provides a visual representation of the water column and lake bottom directly below your boat.

UNDERSTANDING THE BEAM
Humminbird Side Imaging Sonar koristi iznimno tanku zraku da stvori sliku područja do 240 stopa lijevo i desno od Vaše lokacije. Povratna slika je zatim dodana slikama načinjenim tik prije i nakon, kako bi se stvorio nevjerojatno detaljan pogled na dno jezera.

PRONALAŽENJE MAMCA

Side Imaging otkriva mamce koje možete koristiti kada ciljate na mjesta gdje se riba hrani

MARK WAYPOINTS

Vidite nešto zanimljivo kao potopljeni jedrenjak? Spremite točnu GPS lokaciju kao putnu točku na Vašem Humminbird Imaging zaslonu za lak povratak na isto mjesto.

ZOOM

Uključite zoom mode kako biste se usredotočili na najsitnije detalje. Ovdje, uspjeli smo identificirati predatore koji se hrane sitnom ribom u vodenom stupcu.

SPLIT SCREEN

Gledajte više Humminbird sonar tehnika odjednom za kompletnu sliku. Ovdje, možemo vidjeti ovu olupinu iz više kuteva za optimalnu prezentaciju mamca.

LINIJE DOMETA

Omogućite linije dometa kako biste procijenili udaljenost između Vašeg čamca i podvodnih predmeta. Ovdje, možemo s lakoćom vidjeti da je glavni trup ove olupine 27 stopa od desne strane našeg broda

CONTOUR MODE

Koristite Contour Mode da uklonite vodeni stupac. Primijetite kako je ova potopljena željeznička pruga prikazana kao da gledamo direktno dolje iz našeg čamca.

PALETA BOJA

Podesite paletu boja, osjetljivost i oštrinu u skladu s uvjetima, poboljšajte detalje i ciljajte vrstu riba. Mijenjanje sheme boja pomoglo je bolje objasniti ovaj zaklon.

CHIRP je najnovija i najmodernija tehnologija sonara,  sveprisutna na nautičkom tržištu.

CHIRP (Compressed High Intesity Radar Pulse) se uvelike razlikuje od tradicionalnih sonara: tradicionalni sonari koriste signal jedne frekvencije (uobičajeno 200 kHz za manje dubine odnosno 50 kHz za veće dubine). Odabirom jedne od ponuđenih frekvencija bivali ste zakinuti za mnogobrojne informacije „iz dubine“. CHIRP istovremeno koristi više frekvencija što rezultira mnogobrojnim prednostima:

Prikaz je poboljšan i vidite čak i sitnu ribu
Zahvaljujući cijelom nizu frekvencija dobivate više podataka na zaslonu
Možete razlikovati pojedinačne ribe od jata riba
Vidite i ribu koja se kreće neposredno iznad dna
Dobivate sliku bez šuma
Imate zavidni prikaz i na većim dubinama.

Možete birati između različitih CHIRP frekvencija:

Visoka CHIRP frekvencija (uobičajeno 130 kHz do 210 kHz): koristi se za slatku vodu i za manje dubine u moru. Njome dobivate više detalja manjih objekaca, možete razlikovati mamac od ribe i ribu koja se kreće tik iznad dna.
Srednja CHIRP frekvencija (uobičajeno od 85 kHz do 135 khz) je pravi izbor kada traite strukturu dna ili ribu. Ova frekvencija ne moće osigurati prikaz detalja kao visoka CHIRP frekvencija i isto tako neće prikazati prikaz na većim dubinama kao niska CHIRP frekvencija;
Niska CHIRP frekvencija (uobičajeno od 28 kHz do 65 kHz) ima najveći domet i prikaz ciljeva u cijelom stupcu vode.

Na tržištu ćete pronaći CHIRP tehnologiju svih trenutno zastupljenih proizvođača. Možete birati između načina ugradnje sondi (krma, kroz trup), materijala izrade (plastika, bronca ...). Naravno ... i sonda, a i uređaj moraju biti CHIRP i moraju biti međusobno kompatibilni.

Na pitanje: CHIRP - da ili ne? – odgovor glasi – definitivno DA. 

Nocu, na svim plovilima
Desno bocno svjetlo je zeleno,
Lijevo bocno svjetlo crveno,
Krmeno bijelo.

Svi koji plove na motor imaju upaljeno bijelo svjetlo na katarki.
Brodovi duzi od 50m imaju dva bijela svjetla na dvije razlicite katarke.
Ribarski brodovi iznad bijelog svjetla na jarbolu imaju upaljeno zeleno ili crveno svjetlo. Lucki pilot ispod bijelog svjetla na jarbolu ima i crveno svjetlo.
Na sidru je obavezno upaliti bijelo svjetlo na jarbolu.

Pri ulasku u luku lijevo lucko svjetlo je uvijek crveno a desno zeleno IZRAZI

Jarbolno svjetlo « oznacava snažno bijelo svjetlo, koje neprekidno svijetli po cijeloj površini luka obzora od 225 stupnjeva i postavljeno je tako da baca svjetlost od pramcanice do 22 stupnja i 30 minuta preko poprecne ravni prema krmi na oba boka broda,
Bocna svjetla« oznacava jasno zeleno svjetlo na desnoj strani i jasno crveno svjetlo na lijevoj strani plovila. Svako od ovih svjetala neprekidno svjetli po cijeloj površini luka obzora od 112 stupnjeva 30 minuta i postavljeno je na nacin da svako svjetlo na svojoj strani baca tu svjetlost od pramcanice do 22 stupnja 30 minuta preko poprecne ravni prema krmi ,
3. Krmeno svjetlo« oznacava obicno svjetlo ili jasno bijelo ili žuto svjetlo, koje neprekidno svijetli po cijeloj površini luka obzora od 135 stupnjeva i postavljeno na nacin da baca tu svjetlost po 67 stupnjeva 30 minuta na svaku stranu plovila racunajuci od uzdužnice s krmene strane,
Svjetlo vidljivo sa svih strana« oznacava svjetlo koje neprekidno svijetli po cijeloj površini luka obzora od 360 stupnjeva,
»Visina« oznacava visinu iznad oznaka uronjenja ili za plovila bez oznaka uronjenja iznad vodene crte koja je jednaka najvecem uronjenju

Jarbolno svjetlo, postavljeno na pramcanom dijelu u uzdužnoj osi plovila, na visini od najmanje 6 m, a za plovila kraca od 40 m može i na 4 m,
Bocna svjetla, smještena na istoj visini i u istoj ravnini koja je okomita na uzdužnu os plovila. Ona moraju biti postavljena najmanje 1 m niže od jarbolnog svjetla, i ne ispred njega , a po mogucnosti na vanjskoj strani najšireg dijela broda.Isto tako moraju biti zaklonjena prema unutarnjoj strani plovila na nacin da se zeleno svjetlo ne može vidjeti s lijeve strane, niti crveno s desne strane,
Krmeno svjetlo smješteno na zadnjem dijelu plovila i postavljeno u uzdužnoj osi plovila, na visini koja je dovoljna da se ono jasno vidi s plovila koje vrši pretjecanje odnosno koje se nalazi iza predmetnog plovila.
Pojedinacna motorna plovila mogu, pored svjetala navedenih u stavku (1) ovog clanka, imati još jedno jarbolno svjetlo na krmenom dijelu, na uzdužnoj osi plovila barem 3 m više od prednjeg jarbolnog svjetla smješteno na nacin da horizontalna udaljenost izmedu navedena dva svjetla bude najmanje tri njihove vertikalne udaljenosti.
Pojedinacno motorno plovilo ispred kojeg se privremeno nalazi motorno plovilo koje služi kao ispomoc mora zadržati svjetla navedena u stavku (1) i (2) ovog clanka,
Za vrijeme prolaza kroz otvor nepokretnog mosta, zatvorenoga pokretnog mosta ili brane ili za vrijeme prolaza kroz brodske prevodnice, plovila mogu imati jarbolna svjetla predvidena u stavku (1) i (2) ovog clanka postavljena na manju visinu, tako da se takav prolaz može izvršiti bez poteškoca,
Odredbe ovog clanka ne primjenjuju se na camce i skele 1. Kada dva plovila plove pravcima koji se presijecaju na nacin da postoji opasnost od sudara, plovilo koje vidi drugo plovilo na svojoj desnoj strani mora mu osloboditi put i, ako okolnosti to dozvoljavaju, izbjeci pravac kretanja koji prolazi i presjeca pravac kretanja drugog plovila ispred pramca tog plovila.Ova se odredba ne primjenjuje na camce u odnosu prema drugim plovilima.

Odredbe stavka (1) ovog clanka ne primjenjuju se kada je bilo koji od clanaka 107., 108. i 110. ovog Pravilnika primjenljiv.

(3) Bez obzira na odredbe stavka (1) ovog clanka, u slucaju camaca razlicitih kategorija, kada se pravci kretanja dva camca presjecaju na takav nacin da postoji opasnost od sudara, tada motorni camac mora osloboditi put svim drugim camcima i camac koji nema motor i koji ne plovi pomocu jedara, mora osloboditi put camcima koji plove pomocu jedara. Camci koji plove desnom stranom plovnog puta moraju zadržati svoj pravac.
(4) Bez obzira na odredbe stavka (1) ovog clanka, kad u slucaju plovila na jedra dva plovila plove pravcima koji se presjecaju na takav nacin da postoji opasnost od sudara, jedno od dva plovila mora osloboditi put drugom plovilu i to kako slijedi:
1. kada plovila jedre dobivajuci vjetar s razlicitih strana, tada plovilo koje jedri dobivajuci vjetar s lijeve strane mora osloboditi put drugom plovilu,
2. kada dva plovila dobivaju vjetar s istih strana, ono koje se nalazi u privjetrini, mora osloboditi put plovilu koje plovi u zavjetrini,
3. kada plovilo koje dobiva vjetar s lijeve strane vidi drugo plovilo u privjetrini i ne može sa sigurnošcu odrediti da li to drugo plovilo dobiva vjetar s lijeve ili s desne strane, prvo plovilo mora osloboditi put drugom plovilu,
4. plovilo koje plovi po desnoj strani plovnog puta, mora zadržati pravac kretanja.
OVAJ STAVAK SE NEPRIMJENJUJE NA CAMCE UODNOSU NA DRUGA PLOVILA.
1) Prilikom susretanja dva motorna camca, kada može postojati opasnost od sudara, svaki od camaca mora se pomaknuti na svoju desnu stranu da bi prošao uz lijevi bok drugoga.
(2) Bez obzira na odredbe stavka (1) ovog clanka, u slucaju susretanja camaca koji spadaju u razlicite kategorije primjenjuju se stavak (3) clanka 96. ovog Pravilnika.
(3) Bez obzira na odredbe stavka (1) ovog clanka , u slucaju susretanja camaca na jedra, primjenjuju se odredbe stavka (4) clanka 96. ovog Pravilnika.
1) Kao odstupanje od odredaba clanka 97. ovog Pravilnika, putnicka plovila koja plove na redovnim linijama i kod kojih odobreni najveci broj putnika je najmanje 24, kada ploveci nizvodno žele stati na pristan koji se nalazi na strani puta kojim plove uzvodna plovila i tegljeni sastavi koji plove nizvodno i koji se žele zadržati blizu odredene obale radi okreta za uzvodno, imaju pravo zatražiti od plovila koja plove uzvodno da promijene pravac koji su im oslobodila ta plovila u skladu sa clankom 97. ovog Pravilnika ukoliko im taj pravac ne odgovara. To se može zahtijevati samo pod uvjetom kada se bez opasnosti može udovoljiti tom zahtijevu.
(2) U slucajevima iz stavka (1) ovog clanka, plovila koja plove nizvodno moraju pravovremeno davati jedan kratak zvuk ukoliko žele proci s lijeva i dva kratka zvuka ukoliko žele proci s desna plovila koja plove uzvodno, a kao dodatak, vizualne znakove iz stavka (3) clanka 97. ovog Pravilnika.
(3) Uzvodna plovila u slucajevima iz stavka (1) ovog clanka moraju prihvatiti zahtjev nizvodnih plovila i potvrditi to na slijedeci nacin:
1. kad se mimoilaženje treba izvršiti s lijeve strane, plovila moraju odaslati jedan kratak zvuk, a pored toga ukloniti vizualne signale iz stavka (3) clanka 97. ovog Pravilnika.
2. kad se mimoilaženje treba izvršiti s desne strane, plovila trebaju odaslati dva kratka zvuka i kao dodatak pokazivati vizualne signale iz stavka (3) clanka 97. ovog Pravilnika.
(4) Kad postoji bojazan da plovila koja plove uzvodno, nisu shvatila namjere plovila koja plove nizvodno, tada plovila koja plove nizvodno moraju ponavljati zvucne znakove predvidene u stavku (3) ovog clanka.
(5) Kad uzvodna plovila ustanove da put koji zahtijevaju plovila koja plove nizvodno nije pogodan, i da zbog toga postoji opasnost od sudara, ona moraju odaslati jedan niz vrlo kratkih zvukova. Kormilari tada moraju poduzeti sve mjere koje zahtijevaju okolnosti kako bi se izbjegla opasnost od sudara.
(6) Stavci od (1) do (5) ovog clanka, ne primjenjuju se na camce u odnosu prema drugim plovilima, niti u slucaju kada camci susrecu druge camce.
Clanak 100.

1) Prestizanje je dopušteno samo ako se plovilo koje vrši prestizanje uvjerilo da se ovaj manevar može izvršiti bez opasnosti.
(2) Sustignuto plovilo mora olakšati prestizanje koliko je to potrebno i moguce. Ono mora smanjiti svoju brzinu, ako je to potrebno, kako bi se prestizanje izvršilo bez opasnosti i dovoljno brzo da se ne ometa kretanje drugih plovila. Ova se odredba ne primjenjuje u slucaju kada camac prestiže plovilo neke druge kategorije.
1) Uplovljavanje u prevodnicu regulirano je danju i nocu vizualnim znakovima postavljenima na jednoj ili na obje strane prevodnice. Ovi znakovi imaju sljedeca znacenja:
1. dva crvena svjetla postavljena jedno iznad drugoga znace zabranjen ulazak, prevodnica izvan upotrebe
2. jedno crveno svjetlo ili dva crvena svjetla jedno pored drugoga znace zabranjen ulazak, prevodnica zatvorena
3. gašenje jednog od dva crvena svjetla, postavljena jedno do drugoga ili jedno crveno svjetlo i jedno zeleno svjetlo postavljena jedno do drugoga ili jedno crveno svjetlo iznad zelenog svjetla znace zabranjen ulazak, prevodnica spremna za otvaranje
4. jedno zeleno svjetlo ili dva zelena svjetla postavljena jedno do drugoga znace dozvoljen ulazak.
(2) Izlazak iz prevodnice reguliran je danju i nocu s jednim ili dva crvena svjetla koja znace zabranjeno isplovljavanje ili s jednim ili dva zelena svjetla koja znace dozvoljeno isplovljavanje.
(3) Crveno svjetlo ili crvena svjetla navedena u stavku (1) i (2) ovog clanka mogu se zamjeniti tablom sa znakom A.1 iz Priloga 1 ovom Pravilniku.Zeleno svjetlo ili zelena svjetla navedena u istim stavcima mogu se zamjeniti tablom sa znakom E.1 iz Priloga 1 ovom Pravilniku.
(4) Kada nema niti svjetla niti znakova, zabranjeno je uplovljavati u prevodnicu i isplovljavati iz nje, osim po posebnoj naredbi djelatnika prevodnice.

Pravilniku o brodicama propisuje da brodica mora imati sidreni lanac ili uže duljine od 25 do 100 metara.

Vlasnik brodice mora sam odluciti što mu je najprihvatljivije.Za manje brodice cesto se koristi sidreni konop jer je lagan i jeftin. Ako na brodici nema sidrenog vitla i lancanika, tada je njegovo slaganje i odlaganje puno lakše od lanca. Danas su sinteticki konopi skoro u potpunosti istisnuli one od prirodnih materijala.
Za vece brodice s ugradenim sidrenim vitlom koristi se cešce sidreni lanac. Zbog svoje težine oblikuje krivulju koja apsorbira opterecanja u lošim vremenskim uvjetima.

Za istu snagu držanja može biti dvostruko kraci od konopa. Mana mu je mala elasticnost pa treba izbjegavati situacije kada bi se zbog utjecaja vjetra lanac potpuno zategnuo. To se rješava umetanjem komada konopa koji ima puno vecu elasticnost.

Nedostaci lanca su njegova masa (na brodici), cijena i potreba za vitlom. Treba voditi racuna o cinjenici da svaki lanac hrda, pa i onaj nehrdajuci. Mrlje od hrde se mogu prenijeti na landanik i palubu. Dodatna masa na pramcu brodice (lanac, vitlo) može cak utjecati i na karakteristike brodice. Lanci za sidrenje se najcešce izraduju iz nehrdajuceg celika ili obicnog celika koji se poslije toplo galvanizira (pocincava).

Za ispravan rad sidrenog vitla važno je da su karike lanca po mogucnosti jednake (kalibrirane). Najcešci standard koji se javlja kod sidrenog lanca za brodice je DIN 766. Kod kupovine upitajte prodavaca je li lanac izraden i ispitan u skladu s ovim standardom jer se na tržistu nude svakojaki lanci.
Dobar kompromis se našao u kombinaciji lanca i konopa. Manji se komad lanca postavlja uz sidro, a preostali veci dio je konop. Sinteticko uže, zbog vece elasticnosti, može svojim rastezanjem umanjiti vršna opterecenja na sidro i brodicu. U razgovoru se cesto cuje da duljina dijela lanca u metrima treba biti jednaka duljini brodice u metrima. Time bi se postiglo bolje zadržavanje sidra i bolje zarivanje u dno.

Dakle za brodicu od 6 m koristio bi se lanac duljine 6 m. No i vjetar od 15 cvorova ce podici tako kratak lanac od dna. Ali i to je bolje nego samo konop. Druga velika uloga lanca je sprjecavanje oštecenja konopa na oštrom kamenitom dnu, jer jedna od mana konopa je njegova mekoca i neotpornost na oštecenja.
Duljina konopa ili lanca ovisi o dubini na kojoj želite sidriti, o tome da li koristite samo lanac, konop ili njihovu kombinaciju. No najvažnije je održati kut izmedu struka sidra i dna što manjim. Što je struk sidra položeniji to bolje drži.

Ona se najcešce odreduje odnosom duljine konopa od palube brodice prema dubini vode na kojoj želite sidriti. Za dobro držanje sidra taj se odnos krece od 3:1 do 7:1. Vecina testova sidrenja i proizvodaca sidara preporucuje minimalan odnos od 5:1, a najbolji je 10:1. To se odnosi na kombinaciju lanca i konopa. Za lanac taj odnos može biti 3:1 do 4:1. U praksi je to ponekad teško postici, posebno ako je na sidrištu gužva i nema dovoljno slobodnog prostora za gibanje brodice. Tada taj odnos pada na 3:1 do 4:1.

Taj bi nepovoljni omjer bilo poželjno nadoknaditi korištenjem veceg (težeg) sidra i/ili veceg lanca.
Neki proizvodaci užadi nude sidrene konope s ugradenim olovom u zadnjih deset metara konopa. Glavna prednost ovakvog konopa je jednostavno rukovanje i odlaganje.
Ne preporuca se za sidrenje koristiti konope iz materijala cije je specificna težina manja od vode (~ 1000 kg/m3). Takvi konopi plutaju na vodi i imaju tendenciju da isplivaju i time umanje snagu držanja sidra. Takvi su konopi iz polipropilena (PP). Najcešce se koriste polyamidni (PA)(Nylon) i poliesterski (PES) sidreni konopi i to sukani sa 3 ili više strukova ili pleteni.

Radi olakšanja odredivanja duljine spuštenog lanca ili konopa (a time i dubine vode), najjednostavnije je na takav lanac ili konop staviti neku oznaku na nekom odabranom razmaku. Tako se na lancu može staviti znak bojom tako da se jedna karika oboji jednom bojom za prvih 10 m, drugom za 20 m itd). Slicno se može izvesti i kod konopa. Postoje gotovi konopi oznaceni bojom.

Dohvatiti unesrećenu osobu i popeti je na brod mnogo je teže nego što se misli. Ovo su neke tehnike koje upotrebljava Američka obalna straža.

Prije spašavanja unesrećenog poduzmite sljedeće korake:

• Telefonirajte ili preko radija nazovite policiju ili službu spašavanja na moru (kapetaniju, obalnu stražu).
• Priđite unesrećenom usmjeravajući pramac u smjeru struje ili vjetra.
• Skrenite pramac prema unesrećenom i, kad dođete blizu, stavite motor u neutralni položaj da bi smanjili opasnost od ozljeđivanja propelerom.
• Ako unesrećeni u stanju da može surađivati, vežite konop na sredini i na krmu broda, i bacite mu ga, unesrećenik može petlju iskoristiti kao stepenicu.
• Ako unesrećeni iznemogao, priđite mu krmom i manevrira tako da licem okrenutim ka brodu s rukama u vis.
• Zgrabite žrtvu za zglob iza šake, zaljuljajte gore–dolje i kod trećeg puta, koristeći snagu zamaha izvucite je na brod.
• Nakon pružanja prve pomoći podignite unesrećenom noge i utoplite ga – to će mu pomoći ako je u stanju šoka.
• Ostanite uz unesrećenog dok ne stigne pomoć.
• Zapamtite: Nikada ne skačite u vodu da bi nekoga izvukli na brod. Ako ste u vodi, riskirate hipotermiju ili ozljedu. Iz vode ne možete izgurati ozlijeđenog na brod. Nemojte i vi Póstáti žrtva koju netko mora spašava.

1. Sidro propisane mase (5m brod 7kg, 6m brod 8kg, a drugo sidro za oba broda 4kg
2. Sidreno uže ili lanac duljine od 25 do 100 metara (5m brod 10 mm promjer užeta, 6m brod 12 mm)
3. Bitve ili neki drugi uređaji za privez
4. 3 užeta za privez prikladne duljine i prekidne čvrstoće
5. Kablić s ispolcem
6. 2 vesla odgovarajuće dužine s 4 palca rašalja ili pričuvni mehanički uređaj i čaklja
7. Komplet alata za održavanje porivnog stroja
8. Odgovarajuća količina rezervnih dijelova za siguran rad stroja
9. Prsluk za spašavanje za sve osobe koje se nalaze na brodici za vrijeme plovidbe (odrasli i djeca)
10. Kutija prve pomoći
11. Propisana svjetla (Pravila za izbjegavanje sudara na moru)
12. Sredstvo za zvučno oglašavanje
13. Vodootporna baterijska svjetiljka
14. Informativna karta (Karta 101 – INFO)
15. 2 kutije šibica ili upaljač (nepromočivo)
16. Posuda / vrećica za prikupljanje krutih tvari

1 čvor = 1 nautička milja/sat = 1.852 km/h.

Prije nego krenete na plovidbu provjerite da li imate odgovarajuću brodicu i opremu za ono što planirate činiti kako bi vam plovidba bila sigurna i ugodna. Upoznajte raspored i opremu brodice prije nego izađete na more. Započnite s kratkim vožnjama po mirnom moru i povedite iskusnog prijatelja koji će vam pomoći savjetima. Naučite kako se vaša brodica ponaša pri različitim brzinama i vremenskim uvjetima.

Servisiranje izvan brodskog motora

Proizvođači obično preporučuju servisiranje u specijaliziranim radionicama najmanje jednom godišnje, čak i ako se motor koristi vrlo malo. Na taj će se način pregledati vitalni unutrašnji dijelovi kao što je crpka za vodu. Ako motor puno koristite, trebali biste dati izmijeniti ulje u mjenjačkoj kutiji svaka tri mjeseca.

Pregled sustava za gorivo

Jednom godišnje spremnik za gorivo treba očistiti odgovarajućim otapalom. • Pregledajte spremnik za gorivo da nema napuknuća ili tragova korozije. • Uvijek zamijenite staro gorivo novim nakon perioda neupotrebe.• Pregledajte dovod goriva i spojeve da nema napuknuća, propuštanja itd. • Očistite ili zamijenite filtre za gorivo.

Akumulator

Dopunite ćelije akumulatora destiliranom vodom i svaku ćeliju provjerite hidrometrom. • Ako je u zatvorenom prostoru, treba ga dobro zračiti. • Akumulator treba puniti kako je propisano i nikad ga se ne smije prepuniti.• Akumulator uvijek mora biti pričvršćen potpornjima. Polove, kablove i kućište treba održavati čistima. Polove podmazujte redovno.

Opći pregled broda

Pregledajte plovilo da nema korozije, napuknuća, istrošenosti. • Isprobajte kormilarski uređaj da nije ukočen. Podmažite čelično uže odgovarajućim mazivom. • Provjerite da li je čep za ocjeđivanje prikladan i u dobrom stanju. • Otvori za otjecanje moraju biti slobodni. Pregledajte zaklopce za otjecanje i podmažite ih ako jepotrebno.• Pregledajte brodski vijak, maticu i osovinu.• Pregledajte da li su kaljuže čiste i suhe. • Provjerite da li negdje propušta voda ili gorivo.

Pregled sigurnosne opreme

Pregledajte svu sigurnosnu opremu da nije u lošem stanju ili oštećena. • Obnovite znanje o korištenju sigurnosne opreme.• Pregledajte sidro, karike, lance i užad da nisu istrošeni i zamijenite ako je potrebno.• Isprobajte membranu crpke za ispumpavanje vode.

Dodatne provjere

Pregledajte da li komplet alata sadrži sve što je potrebno i rezervne dijelove.• Dopunite zalihu vode.• Užad treba biti u dobrom stanju i uskladištena, spremna za upotrebu.